Hrvatsko seljačko pjevačko društvo "Podgorac" osnovano je 1907. godine kao muški pjevački zbor. Osnovali su ga mladići Gračana, dijela grada Zagreba, na čelu s mjesnim učiteljem. Zamisao osnivača društva bila je sačuvati i prenositi u svijet domaću riječ, pjesmu i običaje.

Odmah po osnutku Društvo je započelo s intenzivnim radom i postalo popularno u Zagrebu i široj okolici. Djeluje neprekidno desetljećima, s tim da se prigodom proslave 50. godišnjice osnutka pojačava sa ženskim zborom, a potom se osniva mješoviti pjevački zbor koji još i danas djeluje.

Uz mješoviti pjevački zbor, početkom 60-ih godina prošlog stoljeća osnovane su tamburaška i plesna (folklorna) sekcija, kojima je upotpunjena misija Društva, očuvanje autohtone kulturne baštine i upoznavanje domaćeg i stranog gledateljstva s kulturnom baštinom drugih pokrajina Republike Hrvatske.

Tijekom svog djelovanja Društvo je ostvarilo, počevši od 1964. godine, uspješne kontakte i suradnju sa srodnim hrvatskim društvima u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Njemačkoj i Kanadi, a gostovalo je i u Sloveniji, Italiji, Češkoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Izraelu.

Društvo je uz redovite estradne nastupe sudjelovalo i u brojnim televizijskim i radijskim emisijama. Godine 1965. snimilo je u tadašnjoj Jugoslaviji prvi LP s božićnim pjesmama, za koju je za više od milijun prodanih primjeraka primilo od nakladnika zlatnu i platinastu ploču. Snimljen je i LP "Prigorski svati" sa ženidbenim običajima kraja, a posljednji je snjimljen CD "Nek zvoni naš kaj" s najpopularnijim melodijama grada Zagreba i njegove okolice.

Tijekom svog djelovanja Društvo je bilo u kontaktu s velikim brojem domaćih i inozemnih velikana, od kojih su najupečatljiviji susreti sa papom Ivanom Pavlom II. na dočeku u Zagrebu 1998. i u Rimu 2004. godine.

Kroz Društvo je prema nepotpunoj evidenciji prošlo više od 700 članova. Društvene sekcije je uvježbavao 21 voditelj pjevačkog zbora i po 14 voditelja tamburaške i plesne sekcije. Društvom su upravljala 35 Upravna odbora na čelu s predsjednicima,dopredsjednicima i tajnicima. Pet redsjednika je obnašalo dužnost dva puta, a pokojni gosp. Ivan Banić tri puta. Od 35 predsjednika živih je petero, od kojih je najstariji, sada začasni predsjednik gosp. Josip Sečen.

U Društvu aktivno djeluje više od 120 članova u pet sekcija. Društvo je u proteklo razdoblju svog djelovanja održalo više od 800 nastupa i javnih priredbi na domaćim i inozemnim pozornicama 11 zemalja smještenih na tri kontinenta.

Neprekidno se ističe da je Podgorac tijekom svoje opstojnosti bio čuvar i prenositelj tradicijskih vrijednosti. Međutim, treba istaknuti i činjenicu da je on bio i rasadnik talenata. Desetak plesača i svirača završilo je u profesionalnom folklornom ansamblu „LADO“, više desetaka svirača, plesača i pjevača u drugim kulturno-umjetničkim društvima : „Vinko Jeđut“, „Pavao Markovac“, „Koleda“, „Lira“, „Joža Vlahović“ i dr., ili u sastavima profesionalnih muzičara : „Hrvatski baruni“, „Gračanci“ i „Gazde“.

Stopetnaestu godišnjicu osnivanja, Društvo je proslavilo 2022. godine u nadi da će doživjeti više takvih jubileja. Zalog je za to entuzijazam bivših i sadašnjih aktivnih članova, koji će se zasigurno prenijeti na buduća pokoljenja.

Programi su složeni u trajanju od 10 do 15 minuta scenskog izvođenja, koji su upotpunjeni programima tamburaške sekcije i mješovitog zbora, do koncertne izvedbe od 90 min.